Zarazni kašalj

Infektivni laringotraheitis (Kennel Cough) – ZARAZNI KAŠALJ

Infektivna respiratorna infekcija pasa. Predstavlja sindrom kontagioznih infekcija gornjeg respiratornog trakta sa akutnim početkom i kašljem kao osnovnim kliničkim simptomom. Najčešće je samolimitirajuće, ali se kod mladih pasa i imunokompromitovanih jedinki može zakomplikovati pneumonijom, pa čak imati I fatalan ishod. Oboljevaju psi svih starosnih kategorija. Prijemčiva populacija su psi u velikim zajednicama ili na skupovima (u odgajivačnicama, prihvatilištima, na izložbama, takmičenjima, u parkovima). Glasan kašalj sa izbacivanjem bele pene (flegme) je osnovna karakteristika infekcije. Infekcija najčešće nije praćena groznicom, gubitkom apetita niti apatijom.

Uzročnici zaraznog kašlja:

  • Bakterije:
    Bordetella bronchiseptica
    Streptococcus equi subspecies zooepidemicus
    Mycoplasma spp. (Mycoplasma cynos)
  • Virusi
    Parainfluenza virus pasa
    Adenovirus – 2
    Influenza virus pasa
    Respiratorni koronavirus
    Pneumovirus pasa

Najčešći uzročnicu su Bordetella bronchiseptica, komensal respiratornog epitela i Parainfluenza virus. Infekcija može da se zakomplikuje i ostalim uzročnicima, ali jako retko je u infekciju uključen virus štenećaka. Infekcija je rezultat kombinacije različitih uzročnika, kao i interakcije sa imunološkim statusom jedinke i faktora okruženja. Oboljela jedinka izlučuje virus 2 nedelje od početka kliničkih simptoma, ali kašalj može da perzistira i do 8 nedelja.

Dijagnoza se postavlja na osnovu karakteristične kliničke slike i informacija iz anamneze, koje govore o boravku psa u parku, na izložbama, u odgajivačnicama, kontaktu sa drugim jedinakama sa istim ili sličnim simptomima. U slučaju potrebe radi se za rendgensko snimanjem toraksa radi isključivanja drugih diferencijalnih dijagnoza, kao i hematološkim i biohemijskim analizama. Osnov terapije čine antimikrobni lijekovi, radi prevencije komplikacija (prevashodno pneumonije) i antitusivi. Doksiciklin u dozi od 2,5-5 mg/kg PO q12h tokom 5 do 7 dana ili amoksicilin + klavulanska kiselina 12,5-25 mg/kg PO q12h tokom 10 dana su antibiotici izbora. Psi, koji nemaju imunosupresiju u trenutku infekcije mogu kratkotrajno dobijati kortikosteroide radi smanjenja inflamacije respiratornog epitela. Kortikosteroid koji se koristi u ove svrhe je prednisolon u antiinflamatornoj dozi 0,5 mg/kg PO jednom do dva puta dnevno. Na tržištu postoje i sirupi na biljnoj bazi koji mogu pomoći u redukciji kašlja. Preporučljivo je mirovanje jedinke, kraće šetnje i zamena ogrlica i davilica amom. Pozitivan odgovor na terapiju se očekuje kroz 2 do 3 dana, ali neki psi mogu imati perzistentni kašalj nedeljama.

Postoji nekoliko tipova vakcina koje mogu da se aplikuju intranazalno, potkožno ili oralno. Imunitet koji daju vakcine ne predstavlja apsolutnu zaštitu. Veliki broj jedinki i dalje oboljeva zbog nepredvidive kombinacije uzročnika i imunološkog odgovora organizma na date uzročnike.

Nisu zabeleženi slučajevi infekcije ljudi uzročnicima infektivnog laringotraheitisa pasa. Postoje podaci o infekciji respiratornih puteva pasa humanim influenza virusom, ali ne i obrnuto.

Read more

Povraćanje i proliv kod pasa

Psi povremeno povremeno mogu povraćati i imati proliv. Ako se to javlja retko, ne znači da su psi ozbiljno bolesni i da je potrebno odmah neko ozbiljnije lečenje. Nekada će biti dovoljno da se promeni hrana ili da pas jede dijetnu hranu. Vrlo često vlasnici pogreše i daju svom ljubimcu „hranu sa stola“, to znači hranu koju mi jedemo, a uvek u razgovoru vlasnici kažu: “Tako me milo gleda dok jedem, da jednostavno ne mogu da odolim i dam mu malo od svog zalogaja“. Najčešće će psu naškoditi sve vrste belančevina /meso,jaja sir, pavlaka, mleko, …Ako povraćanje i proliv traju duže vreme, morali bi potražiti pomoć veterinara, jer može doći do većeg gubitka tečnosti I dehidratacije  gubitka belančevina preko creva (hipoalbuminemije), poremećaja acido-bazne ravnoteže i poremećaja elektrolita. Povraćanje je refleksna radnja koja rezultira snažnim izbacivanjem želučanog i /ili crevnog sadržaja kroz usta. Proliv u sebi sadrži povećanu
količinu vode i javlja se učestalo u toku dana i noći.

Osim povraćanja i proliva, vlasnik će primetiti da je pas mirniji, odbija hranu, ponekad čak može biti i uznemiren, može imati temperaturu, a u stolici i povraćenom sadržaju može biti i krvi.
Najčešći uzroci koji mogu dovesti do povraćanja i proliva:

  • promene u ishhrani i davanje neadekvatne hrane,
  • netolerancija prema nekim sastojcima hrane /alergija na hranu/,
  • infektivni agensi /bakterije, virusi, gljivice, paraziti/,
  • lekovi i toksini,
  • bolesti metabolizma /bubrežne bolesti, bolesti jetre,dijabetes, smanjena funkcija nadbubrežne žlezde,
  • strana tela u želucu i crevima,
  • pankreatitis, pyometra u kuja, upala prostate, sepsa, itd.
  • tumori u želucu i crevima, limfosarkomi, itd.

Ako se povraćanje i proliv u pasa javlja često u toku meseca ili godine, moramo uraditi neke dijagnostičke testove. U to spadaju kompletna krva slika, biohemijske analize krvi (koje uključuju parametre bubrega, jetre, pankreasa, količinu elektrolita, totalne proteine, šećer, itd. ) Zatim analiza urina, koja će pokazati stanje bubrega i količinu vode u organizmu. Rentgen abdomena će isključiti prisutnost tečnosti, stranih tela i tumora, što nam može pomoći i ultrazvuk abdomena. Bitna je i analiza stolice na parazite, bakterije, gljivice, giardiu. U nekim težim slučajevima, pogotovo ako u sadržaju ili stolici nalazimo krv, potrebno je uraditi endoskopiju želuca i creva.

Lečenje takvog pacijenta će se u početku sastojati od simptomatske ili nespecifične terapije koja će smiriti povraćanje i proliv i nadoknaditi izgubljenu tečnost. Ako se postavi pravilna dijagnoza i otkrije pravi uzrok bolesti, dalje lečenje će biti usmjereno na primarnu bolest. Ne moram posebno naglasiti, koliko je u svim ovim slučajevima bitna dijetalna hrana. U nekim slučajevima, zavisno od dijagnoze, takva ishrana će biti celog života. Ono što se preporučuje od dijetalne hrane su proizvodi iz programa veterinarskih dijeta.

S nutricionističkog gledišta potrebno je u slučaju gastroenteritisa osigurati precizno prilagođenu ishranu i imati na umu da sistem organa za varenje ne sme biti prazan.

Hrana treba biti bogata energijom (prema novim saznanjima udeo masti u hrani se ne treba smanjivati) i visoko svarljiva, a dnevnu količinu hrane potrebno je podeliti u veći broj manjih obroka kako se ne bi opterećivao crevni trakt. Potrebno je napomenuti situaciju upale pankreasa kada je neophodno smanjiti količinu masti u hrani, treba početi sa adekvatnom ishranom kako bi se održalo funkcioniranje želuca i creva. Pored svega navedenog u svakom slučaju potrebno je osigurati i ravnotežu korisne crevne flore budući da je ona nužna za pravilan proces varenja hrane.

Read more

Ujedne rane kod pasa i mačaka

Jedan od najčešćih razloga zbog kojih psi odlaze kod veterinara na hitne preglede su ugrizne rane. Ugriznu ranu može naneti poznati pas ili može nastati u tuči sa nepoznatom životinjom.

Zašto psi grizu?: „two puppies play biting“- kod štenaca grizenje je često iz grube, agresivne igre. Kod odraslih pasa grizenje ili druga agresivna ponašanja mogu imati višestruke uzroke. Agresivna ponašanja poput režanja, nasrtaja, škljocanja zubima ili ugriza koristi se kao sredstvo komunikacije i za rešavanje konkurentskih problema ili uočenih pretnji, takmičenjanja oko hrane, teritorije, pažnje vlasnika, položaja u čoporu ili grupi jedinki ili kao zaštitna reakcija prema drugom psu ili čoveku.

Koliko su ozbiljne rane od ugriza psa?
Ugrizi pasa mogu uzrokovati značajne povrede kože i mekih tkiva. Zubi i čeljusti psa vrlo su snažni, a rane koje nanose mogu zgnječiti ili razderati mišiće i kožu, prodreti kroz zid grudnog koša uzrokujući kolaps pluća ili uzrokovati ozbiljna i smrtonosna oštećenja drugih organa. Čak i ugriz koji ne probije kožu može uzrokovati nagnječenje –
kontuzju mekih tkiva.

Ugrizne rane se obično nanose na nogama ili oko glave i vrata. Vitalne strukture na vratu koje se lako mogu povrediti uključuju velike krvne sudove tipa vene jugularis ili karotidnih arterija, brojne nerve, jednjak i dušnik. Rane na licu mogu uzrokovati ozbiljna oštećenja očiju, ušiju ili usta. Kod ugriznih rana na nogama postoji opasnost da povreda zahvati zglobove.

Pseća usta puna su bakterija. Svaki ugriz koji probije kožu preneće bakterije ili druge infektivne organizme ispod površine kože, gde mogu da se razmnožavaju i šire dalje kroz tkiva. Stoga se sve rane od ugriza smatraju kontaminiranim i/ili inficiranim. Ako se ne leči, bakterije u inficiranoj rani od ugriza uzrokovaće apsces ili generalizovani celulitis (infekcija tkiva) koji se širi okolnim područjem. U retkim slučajevima, prodorna ugrizna rana može uzrokovati septički artritis (infekcija zgloba), osteomijelitis (infekcija kosti), piotoraks (gnoj u grudnoj duplji) ili septički peritonitis (gnoj u trbušnoj šupljini).

Treba li psa voditi kod veterinara nakon što je bio u borbi?
Ako je pas učestvovao u tuči, ponekad može biti teško odrediti obim ozlede, posebno ako se rane nalaze na delovima tela sa jako obraslom dlakom. Male ubodne rane od očnjaka mogu se brzo zatvoriti i lako se mogu propustiti!

Stoga, ako se vaš pas potukao s drugom životinjom, morate ga odvesti na pregled što pre. Ako vidite očigledne rane od ugriza, trebalo bi odmah potražiti veterinarsku pomoć. Rane koje se na površini čine manjim mogu biti varljive i potencijalno opasne po život, zavisno od mesta povrede. Postoje određeni znakovi koji zahtevaju hitno lečenje. To uključuje nekontrolisano krvarenje (krvarenje koje se ne može zaustaviti), poteškoće sa disanjem, slabost, plač ili cviljenje, šepanje, blede ili plave desni ili kolaps. Cilj lečenja je smanjiti ozbiljnost svake infekcije koja se razvije. To će se postići čišćenjem rane, uklanjanjem mrtvog ili ozbiljno oštećenog tkiva, piogene membrane ukoliko se stvorila i potencijalnim hirurškim zatvaranjem rane ako je moguće, uz postavljanje drena po potrebi.

Antibiotici se mogu propisati za rane koje su prodrle u kožu zavisno od mesta rane i trajanja od vremena ugriza do prezentacije vašem veterinaru. Za manje povrede ili za rane koje se moraju ostaviti otvorene da zarastu, veterinar može propisati lokalni antibiotik. Ako postoji sumnja prodiranja u kožu, vaš veterinar može propisati antibiotik širokog spektra kao što je Panklav, ili enrofloksacin i td. kako bi se smanjila mogućnost razvoja ozbiljne infekcije. Što se pre započne uzimanje antibiotika, brže će se infekcija staviti pod kontrolu. Rane koje se leče u roku od 6 sati od ujeda imaju najveće šanse za zaceljivanje bez komplikacija!

Većina rana je bolna i preporuka je da se da neka vrsta leka protiv bolova, sedativa ili anestetika pre samog pregleda. Brije se krzno sa kože koja okružuje ranu/e kako bi se smanjila mogućnost dalje kontaminacije, i bolje videla sama povreda, zatim se rane ispiraju kako bi se uklonile sve nečistoće. Za opsežne rane, ozbiljno kontaminirane rane ili rane na osetljivim delovima tela (u blizini očiju, usta ili ušiju), potrebno je psa uvesti u opštu anesteziju kako bi se to područje moglo sigurno i temeljno očistiti i obraditi. Dodatni lekovi protiv bolova u vidu nesteroidni protivupalnih lekova (NSAID) kao što su meloksikam (Rheumocam, Metacam), ili karprofen (Rimadyl) mogu biti preporučeni narednih nekoliko dana.

Male ubodne rane obično se ostavljaju otvorene kako bi mogle da se dreniraju (cure). Laceracije će se zašiti, a privremeni drenovi se mogu postaviti ako su oštećenja velika ili ako postoji šansa da će se tečnosti nakupiti u tom području. Kakva će kućna njega biti potrebna? Elizabetanska kragna Ako su rane vašeg psa zatvorene šavovima, moraćete to područje održavati čistim i suvim. Možda će trebati nositi E-ovratnik Ako je rana ostavljena otvorena, ili ako je u ranu stavljen dren, moraćete redovno da čistite sav sadržaj koji se drenira. Možete koristiti meku krpu ili vatu i toplu vodu za uklanjanje ostataka ili jod, rivanol dr.dezinfekciono sredstvo za čišćenje koje će pomoći u održavanju čistog područja.

Koristite samo proizvode koje vam je preporučio veterinar. Nikada nemojte koristiti hidrogen za čišćenje rane od ugriza osim ako vam to nije izričito uputio vaš veterinar, jer će to produžiti zarastanje i može pogoršati problem. Ako ste dobili upute za čišćenje rana, budite izuzetno oprezni jer te rane mogu biti bolne, a ljubimac može ugristi od bola ili straha. Preporučljivo je koristiti brnjicu.

Preporuka: Ne dopustite svom psu da slobodno luta i držite ga na čvrstoj uzici kada ste na otvorenom, pogotovo ako ste u parku. Psi koji su dobro odgojeni imaju manje šanse da se bore, pa se osnovna obuka poslušnosti snažno preporučuje počevši od ranog uzrasta. Ako ste sa svojim psom na otvorenom i vidite psa lutalicu koji slobodno trči, nemojte mu prilaziti. Čak i ako je vaš pas prijateljski nastrojen, ne možete znati kakav je temperament drugog psa. Kao preventivnu meru, budite sigurni da je redovno vakcinisan protiv besnila.

Read more

Dg. Pyometra – hronična gnojna upala materice

Pyometra (hronična gnojna upala materice) je dosta često reproduktivno oboljenje, polno zrelih kuja. Tačan uzrok nastanka ovog oboljenja nije potvrđen, smatra se da je bolest multifaktorijalna.

Postoji više faktora koji utiču na nastanak ove bolesti. Jedan od glavnih faktora je nagli porast i visok nivo progesterona koji se odrzava 2 meseca nakon polnog ciklusa. Visok nivo ovog hormona onemogucava zid materice da se kontahuje, sto dovodi do zadrzavanja tecnosti i umnozavanja bakterija u materici,sto doprinosi nastanku gnojne upale. Takodje,u toku estrusa (teranja), bela krvna zrnca,koja normalno štite od nastanka infekcije su sprečena da prodru u matericu. Ovo je prirodan proces koji omogućava ulazak spermatozoida, bez da budu inaktivisani imunim sistemom, što omogućava začeće ploda. Sa druge strane, ovo pogoduje umnožavanju bakterija i zapaljenju materice. Jedino trajno rešenje ovog problema je hiruški zahvat.

Pri ovoj procedure se uklanjaju materica i jajnici,kao kod ovariohisterektomije,ali uz prethodnu stabilizaciju pacijenta nadoknadom tečnosti i potpornom terapijom.Zahvat je složeniji nego kod “klasične sterilizacije”,i nosi sa sobom veći rizik. Nakon operacije je neophodan tretman antibioticima i analgeticima. Prognoze kod ovog stanja su odlične. Ukoliko ljubimac nema nekih drugih zdravstvenih problema (kardiovaskularna dirofilarioza -“bolest srčanog crva, problem sa jetrom, bubrezna insuficijencija) najveći procenat preživi bez ikakvih komplikacija u toku kasnijeg života, i bez povratka ove bolesti.Uglavnom ovi psi na kraju moraju biti podvrgnuti hiruškom zahvatu.

Zbog toga je standardna preporuka u našoj ambulanti hiruško rešavanje ovog problema.Jedina metoda sprečavanja nastanka ove bolesti je STERILIZACIJA. Sve faktore koji doprinose nastanku sprečavamo sterilizacijom.

Read more

Dentalna higijena

Svaki put nakon jela na zubima se stvara tanak sloj zubnog plaka koji čine proteini i šećeri iz hrane, kao i bakterije koje predstavljaju normalne stanovnike u usnoj duplji vašeg ljubimca. Taj zubni plak, u kombinaciji sa mineralima iz pljuvačke vremenom očvrsne i nastaje zubni kamenac. Jedna od bitnih razlika između plaka i kamenca je ta što je plak moguće sa lakoćom ukloniti, dok je kamenac mnogo čvršći i njegovo otklanjanje je ipak nešto komplikovanije, pogotovo kada su životinje u pitanju. Nakupljanje zubnog kamenca nosi sa sobom mnoštvo problema, koji u većoj ili manjoj meri mogu da ugrožavaju zdravlje vašeg ljubimca. Kako se kamenac nakuplja prvenstveno na delu zuba bliže desnima, time dolazi i do njihovog povlačenja, što rezultira otkrivenim korenom zuba, koji je onda izložen bakterijama, mehaničkim i termičkim faktorima koji mogu dovesti do njegovog oštećenja, samim tim i do ispadanja zuba. Jedan od najuočljivijih i najneprijatnijih simptoma za vlasnika simptoma je izrazito jak zadah koji je posledica bakterijskog delovanja. Takođe dodatne komplikacije koje se javljaju su zapaljenje desni, bolnost pri žvakanju, karijes, zapaljenje sinusa…

Postoji dosta načina koji deluju kao prevencija stvaranja kamenca.Kako je preduslov za stvaranje kamenca je stvaranje zubnog plaka, moramo biti usmereni na njegovo skidanje. U tu svrhu se mogu davati životinjama određene grickalice kojih ima nekoliko na našem tržištu ili gumene igračke za žvakanje. Davanje kostiju u ovu svrhu se pokazalo jako dobro, ali samo konzumiranje kostiju ipak sa sobom nosi neke druge rizike, zbog čega se ipak ne preporučuje.

Takođe, treba obratiti pažnju i na vrstu i tip hrane koju životinja dobija. Iz iskustva smo primetili da životinje kojima se ishrana zasniva na granulama procentualno u manjoj meri imaju problema sa kamencem, nego životinje koje jedu kuvanu hranu. Ipak, najefikasniji metod je mehaničko čišćenje, odnosno pranje zuba četkicom.

PRANJE ZUBA
Pranje zuba vašeg ljubimca može biti izazov u početku, ali kasnije kada se oboje naviknete na ovu rutinu, neće vam predstavljati nikakav napor. Naravno, bitno je početi sa ovom aktivnošću još odmalena, jer ćete lakše navići ljubimca na to. U bolje opremljenim pet – šopovima možete nabaviti četkicu za zube prilagođenu vašim ljubimcima, a u nedostatku ovakvih četkica, možete se poslužiti i običnom četkicom
koju svi koristimo, bitno je samo da bude što mekša. Pre pranja zuba, bitno je da se vaš ljubimac navikne na to da mu slobodno gurate prste u usta, dirate usne i jezik, a to možete uraditi na taj način što ćete prvo prste da umočite u neku hranu koju on voli. Nakon ovoga ćete lako doći do korišćenja četkice. Prvo ćete u pranju zuba provoditi po par sekundi dnevno, a iz dana u dan taj period će se postepeno produžavati. Bitno je da budete strpljivi, jer ipak će vam za sticanje rutine trebati neko vreme. Takođe morate biti smireni prilikom ovih radnji, jer ukoliko ste nervozni, vaš ljubimac će to osetiti, pa ćete preneti tu nervozu i na njega.

Uvek se potrudite da pranje zuba obavljate u isto doba dana, kada je vaš ljubimac najopušteniji, najbolje nakon neke fizičke aktivnosti, šetnje, ili igre. Upoznajte vašeg ljubimca sa sredstvima koja ćete koristiti u tu svrhu, dajte mu da ih omiriše, oseti ukus. Stavite vašeg ljubimca na krilo, ili kleknite pored njega i stavite malo zubne paste za životinje na četkicu. Jednom rukom lagano podignite usne a u drugoj, u kojoj držite četkicu lagano ribajte zube pokretima od korena ka vrhu zuba, kao i kružnim pokretima. Najviše zubnog plaka se nakuplja na spoljnoj strani zuba, tako da tu obratite pažnju. Nakon završenog pranja zuba, obavezno nagradite vašeg psa.

Evidentno je da je, nažalost, oralna higijena poprilično zapostavljena od strane vlasnika kućnih ljubimaca, ali ako ipak samo malo vremena i pažnje posvetite ovom problemu, rezultati će biti i više nego zadovoljavajući, i pružićete vašem ljubimcu mnogo kvalitetniji život i zaštitu, na čemu će vam on biti i više nego zahvalan.

Read more

Dijabetes kod pasa i mačaka

Dijabetes (šećerna bolest) se nažalost sve češće javlja kod kućnih ljubimaca. Razlog je što ljubimci sve više borave samo u zatvorenom prostoru, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti, nepravilna ishrana. Gojaznost životinje je najvažniji faktor rizika za razvoj dijabetesa.

Postoji i genetska predispozicija kod nekih rasa pasa i mačaka: jazavičar, pudla, pomeranci, doberman, zlatni retriver, labrador retriver, mini šnaucer, bigl, sijamska i birmanska mačka.

Dijabetes se može javiti u bilo kojoj starosnoj dobi, ali je češći kod pasa starijih od 4 godine, i uglavnom se dijagnostikuje u 6-7. godini života, češći je kod ženki, može se javiti i u toku trudnoće.
Kod mačaka se uglavnom dijagnostikuje od 6. godine života i više.

Simptomi na koje treba da obratite pažnju su: pojačano i često uriniranje, pojačana žeđ, pojačana glad, mršavljenje uz dobar ili pojačan apetit, umor, smanjena fizička aktivnost i zamućenje očiju.

Važno je da se što pre počne sa terapijom, kako ne bi došlo do komplikacija bolesti.

Kao i kod ljudi može se javiti dijabetes tipa 1 i 2 (insulin zavisni i nezavisni tip).
Dobra vest je da uz adekvatnu terapiju, insulin, kontrolu šećera u krvi, adekvatnu ishranu, promenu načina života i fizičku aktivnost ljubimac može živeti dugo i kvalitetno.

Ako primetite neke od simptoma, npr. uočili ste mršavljenje, a ljubimac ima normalan apetit, primećujete da se brže umara itd. Ovo su svakako simptomi koji ukazuju da postoji neki problem (ne mora biti dijabetes), dovedite ljubimca na pregled.

Read more

Ortopedija – hirurgija pasa i mačaka

Nažalost povrede i prelomi se dešavaju i važno je da se kod svakog jačeg udarca, pada, saobraćajne nesreće i povrede uradi detaljan pregled i snimanje.

Otvoreni prelomi su očigledni, a zatvoreni prelom (kada je koža očuvana, nema rane) može se utvrditi samo snimanjem.

Kod sitnih fraktura ili naprsnuća kosti životinja u početku ne mora da ispolji simptome, bol, cviljenje, hramljanje, ali ih je svakako važno ustanoviti i sanirati.

Nekada je potrebna hirurška intervencija kako bi se kosti dovele u pravilan položaj i lepo srasle.
Na slici je prelom butne kosti koji smo uspešno sanirali intramedularnom fiksacijom.

 

Za sve hitne intervencije pozovite nas na brojeve ☎️ 064/05 15 600 i  064/ 972 43 69

Read more

Ukoliko želite da oglasite psa , mačku ili neku drugu životinju za udomljavanje, molimo vas pripremite kratak opis životinje, slike i broj telefona na koji vas neko može kontaktirati. Hvala! Udomi, ne kupuj!

Postavi oglas